Kičma

Koštani stub kičmenjaka se sastoji od pršljenova koji se nalaze na sredini gornjeg dela vrata i trupa, i na osnovu toga čini osnovu kompletnog skeleta. Po ovome se može zaključiti da kičma ima statičku, mehaničku i zaštitnu ulogu. Prostire se od lobanje do vrha repa, dok se u sredini nalazi kanal sa kičmenom moždinom i odgovarajućim omotačima sa korenovima kičmenih nerava.


Deli se na:
Vratni ili cervikalni deo
Grudni ili torakalni deo
Slabinski ili lumbalni deo
Kosno-trtični deo i
Repni deo.


Kičma kod čoveka se sastoji od 33-34 pršljena postavljena u srednjoj liniji sa zadnje strane vrata i trupa. 7 pršljenova čine vratni deo kičme, a 12 čine grudni deo. 5 pršljenova čine slabinski deo, dok ostali koji su međusobno srasli obrazuju krsnu i trtičnu kost zbog čega se nazivaju i lažnim pršljenovima.
Kičmu čine 33-34 pršljena. Nalazi se u srednjoj liniji zadnje strane vrata i trupa sa 7 pršljenova, grudni deo se sastoji od 12 pršljenova a 5 čine slabinski deo. Prva 24 pršljena su neđusobno odvojena i nazivaju se pravim pršljenovima. Krsni i trtični čine prestali 9-10 i nazivaju se lažnim pršljenovima.


Važno je napomenuti da se kod kičmenog stupa razlikuju četiri strane i to prednja, zadnja i dve bočne, dva kraja gornji i donji, dok četiri krivine vratna, leđna, slabinska i krsno.trtična se takođe nalaze na njoj.
Statička uloga kičme kod čoveka se ogleda u nošenju i prenošenju težine gornjeg dela tela na karlicu i donje udove. Mehanička ili dinamička uloga se ogleda u pokretljivosti pršljenova od kojih je sačinjena, dok se zaštitna uloga kičme ogleda u postojanju kičmenog kanala koji štiti moždinu i druge sadržaje.


Antigravitaciono podupiranje i fleksibilnost su dve najznačajnije karateristike kičmenog stuba.
Za razliku od vratne i grudne kičme primarna funkcija lumbalnog dela kičme je statička, a funkcionalno lumbalni deo je pokretljiviji od grudnog dela kičme koja obavlja 75% svih savijanja i ispružanja kičmenog stuba. Lumbalni deo predstavlja oslonac svih pokreta tela.


U sagitalnoj ravni lumbosakralna kičma se savija i ispravlja onoliko koliko to dozvoljava površina fastnih zglobova.
Kritična tačka nastaje kada se savijaju leđni mišić, a zaustavlja inhibicijom različitih impulsa iz vertebralnih ligamenata. Pokreti moraju da budu ravnomerni, jer se pri fleksiji i reekstenziji stvara lumbo-pelvisčni ritam i on se mora slagati sa pravcem koji diktira frasetni zglob.


Ukoliko bi došlo do neusklađenosti stvara se bol.Da bi besprkorno funkcionisala kičma, potrebno je čuvati veliki broj sistema koštalno-zglobnog, ligamentarnog nervnog itd.

SKOLIOZE - NIKA - Ambulanta fizikalne medicine

Visit Us On FacebookVisit Us On Instagram